Poljoprivreda


Potpore u poljoprivredi dodjeljuju se temeljem članka 36. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“ broj Narodne novine broj 118/1842/20127/2052/21), članka 4. i 10 Zakona o državnim potporama („Narodne novine“ broj 47/14, 69/17) članka  7. Pravilnika o državnim potporama poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“ broj 7/2021), te mišljenja Ministarstva poljoprivrede sukladno navedenim propisima. 

Potpore male vrijednosti dodjeljuju se sukladno pravilima EU o pružanju državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju propisanim Uredbom Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potporu de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24.12.2013.) i Uredbe Komisije (EU) 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o promjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 51/1, 22.2.2019.) .

Sukladno članku 1. Uredbe 1408/2013, ovaj se Program primjenjuje na potpore dodijeljene poduzetnicima koji se bave primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, uz iznimku:

  • potpora čiji je iznos određen na temelju cijene ili količine proizvoda stavljenih na tržište,
  • potpora djelatnostima vezanima uz izvoz, to jest potpora koje su izravno vezane uz izvezene količine, potpora za osnivanje i upravljanje distribucijskom mrežom ili za neke druge tekuće troškove vezane uz izvoznu djelatnost,
  • potpora uvjetovanih korištenjem domaćih umjesto uvoznih proizvoda.

Sukladno članku 2. Uredbe 1408/2013, „poljoprivredni proizvodi“ znači proizvodi iz Priloga I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uz iznimku proizvoda ribarstva i akvakulture obuhvaćenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 104/2000.

Korisnici sredstava potpore su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva, koja imaju sjedište odnosno prebivalište i čija se proizvodnja odvija na području općine Desinić.

Sukladno članku 1. stavku 2. Uredbe 2019/316 (izmjena Uredbe 1408/2013) ukupan iznos potpora male vrijednosti koji je dodijeljen jednom poduzetniku ne smije prijeći iznos od 20.000,00 EUR-a  tijekom razdoblja od tri fiskalne godine  te se ta gornja granica  primjenjuje  bez obzira na oblik ili svrhu potpore.

Sukladno članku 6. Uredbe 1408/2013, podnositelj zahtjeva mora svom zahtjevu priložiti izjavu o iznosima dodijeljenih potpora male vrijednosti u sektoru poljoprivrede iz drugih izvora.

Davatelj državne potpore dužan je korisniku potpore dostaviti obavijest da mu je dodijeljena potpora male vrijednosti sukladno Uredbi 1408/2013.


Odlukom o agrotehničkim mjerama, mjerama za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina i mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu u Općini Desinić Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije broj 19/14, 14/18 propisuju se potrebne agrotehničke mjere u svezi poljoprivrednog zemljišta i drugog zemljišta koje se koristi kao poljoprivredno, a locirano je na području općine Desinić u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu poljoprivrednom zemljištu i drugom zemljištu koje se koristi kao poljoprivredno i onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, ribnjaci i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljište u građevinskom području i zemljište izvan tog područja, dokumentima prostornog uređenja  predviđeno za izgradnju, koristi se do privođenja nepoljoprivrednoj namjeni kao poljoprivredno zemljište i mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovog članka smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem.

 AGROTEHNIČKE MJERE

Vlasnici, korisnici, posjednici ili ovlaštenici  poljoprivrednog zemljišta dužni su obradivo poljoprivredno zemljište obrađivati ne umanjujući njegovu vrijednost sukladno agrotehničkim mjerama. U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta propisuju se agrotehničke mjere kako slijedi:

  • minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta
  • sprječavanje erozije
  • sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem
  • čišćenje kanala
  • suzbijanje biljnih bolesti i štetočina
  • korištenje, spaljivanje i uništavanje biljnih otpadaka
  • održavanje organske tvari u tlu
  • održavanje povoljne tvari u tlu i drugo.

Minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva provođenje najnužnijih mjera u okviru prikladne tehnologije, a posebno:

  • redovito obrađivanje i održavanje poljoprivrednog zemljišta sukladno biljnoj vrsti, odnosno katastarskoj kulturi poljoprivrednog zemljišta
  • održavanje i poboljšanje plodnosti tla
  • održivo gospodarenje trajnim pašnjacima
  • održavanje voćnjaka i vinograda u dobrom stanju.

Agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije podrazumijeva se:

  • ograničenje ili potpuna zabrana sječe stablašica na strmim zemljištima, osim sječe iz agrotehničkih razloga
  • zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama
  • zabrana skidanja humusnog odnosno oraničnog sloja poljoprivrednog zemljišta osim u slučajevima promjene namjene poljoprivrednog zemljišta
  • određivanje obveznog zatravljivanja strmog zemljišta
  • zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura odnosno obvezne sadnje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura na strmim zemljištima gdje je prisutna erozija. 

U svrhu sprječavanja zakorovljenosti, vlasnici, korisnici, posjednici ili ovlaštenici dužni su primjenjivati odgovarajuće agrotehničke mjere obrade tla i njege usjeva i nasada, a naročito sljedeće mjere:

  • održavati obradivim i uređivati poljoprivredne površine, međe, živice i poljske putove
  • redovito okopavati i kositi travu i korov te krčiti višegodišnje raslinje
  • u neposrednoj blizini međa, na rubnim dijelovima parcela, kositi travu i korov tako da ne bi došlo do ometanja susjednih kultura
  • uklanjati sav korov, a napose ambroziju sukladno Naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, sprječavati zatravljivanja i obrastanje poljoprivrednog zemljišta i ugara višegodišnjim korovima i raslinjem
  • spaljivanjem uništavati korov i višegodišnje raslinje u skladu sa odredbama ove Odluke koje se odnose na zaštitu od požara

 MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA

Mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina su:

  • održavanje živica i međa
  • održavanje poljskih putova
  • uređivanje i održavanje kanala da se omogući prirodan tok oborinskih voda
  • sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sprječavanje sadnje u svrhu pošumljavanja

Vlasnici, korisnici, posjednici ili ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu dužni su je redovito održavati i orezivati na način da spriječe njihovo širenje na susjedno obradivo zemljište i putove, zasjenjivanje susjednih parcela, prerastanje živice na visinu iznad 1 m, da spriječe njenu zakorovljenost i da ne ometa promet, vidljivost i preglednost poljskog puta.

Živice uz poljske putove i živice uz  međe u građevinskom području  mogu se zasaditi najmanje 0,50 m od ruba poljskog puta odnosno međe i ne mogu biti šire od 0,50 m, te se u svrhu sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela moraju obrezivati tako da njihova visina ne prelazi 1 m.

Vlasnici, korisnici, posjednici ili ovlaštenici  poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja  te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata. Živica ne može služiti kao međa između poljoprivrednih površina izvan građevinskog  odručja. Za ograđivanje parcela na međama zabranjuje se korištenje bodljikave žice i armaturnih mreža.“

U svrhu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta koriste se poljski putovi. Održavanje poljskih putova od interesa je za sve korisnike poljoprivrednog zemljišta koji su zajednički dužni brinuti o njihovom održavanju.

 Pod održavanjem poljskih putova smatra se naročito:

  • redovito održavati i uređivati poljske putove tako da ne ometaju provođenje agrotehničkih mjera i prolazak vatrogasnog vozila
  • nasipavati oštećene dionice i udarne rupe odgovarajućim materijalom
  • čistiti poljske putove od korova i vršiti sječu pojedinih stabala, grmlja ili grana koje sprječavaju korištenje poljskog puta
  • čistiti i održavati odvodne kanale i propuste
  • održavati živicu i drugo raslinje uz poljske putove.

 POSEBNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA         

Radi sprječavanja požara na poljoprivrednom zemljištu vlasnici, korisnici, posjednici ili ovlaštenici dužni su:

  • održavati, uređivati i čistiti međe, živice, kanale te poljske i šumske putove
  • uklanjati suhe biljne ostatke nakon provedenih agrotehničkih mjera i nakon žetve, berbe i sl. najkasnije do 1.lipnja tekuće godine
  • odstraniti biljne ostatke nakon sječe i čišćenja šume, putova i međa na šumskom zemljištu koje graniči s poljoprivrednim zemljištem
  • uz međe preorati ili očistiti zemljište zatravljeno suhim biljem i biljnim otpadom
  • spaljivanje i uništavanje biljnih otpadaka i korova na poljoprivrednom i šumskom zemljištu vršiti samo uz poduzimanje odgovarajućih propisanih preventivnih mjera opreza sukladno Zakonu o zaštiti od požara.“       

Prilikom uništavanja korova i biljnog otpada vlasnici, korisnici, posjednici ili ovlaštenici  između ostaloga dužni su:

  • dobiti odobrenje Vatrogasne zajednice općine Desinić o mjestu i vremenu spaljivanja
  • spaljivanje obaviti na dijelu zemljišta koje je udaljeno najmanje 200 m od ruba šumskog zemljišta i dovoljno udaljeno od krošnji stabala i nasada na susjednim parcelama
  • tlo na kojem se loži vatra radi spaljivanja korova i biljnog otpada mora se očistiti od trave i drugog gorivog materijala
  • spaljivanju moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru i to od zapaljenja vatre do njenog potpunog sagorijevanja i uz sebe moraju imati osnovna sredstva i opremu za početno gašenje požara (lopata, kanta napunjena vodom i sl.)
  • nakon sagorijevanja osobe su dužne pregledati mjesto loženja i ostatke sagorijevanja u potpunosti ugasiti vodom
  • te ostalo sukladno važećim propisima kojima je uređena materija zaštite od požara.“

Zabranjuje se uklanjanje i spaljivanje korova i biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu u razdoblju od 01. lipnja do 31. listopada tekuće godine.

Izuzetno, pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenom u periodu iz stavka 2. ovog članka dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe te organiziranje vatrogasnog dežurstva.